Adresa: Opatička ulica 18, Zagreb
Društvo Narodni dom u Zagrebu, Opatička ul. 18., osnovano je 1846. godine, i to kupnjom dionica brojnih preporoditelja.
Palaču je sagradio krajem 1838. godine grof Dragutin Drašković Trakošćanski, a smatra se da je djelo zagrebačkog graditelja Bartola Felbingera. Već u doba gradnje bila je jedna od najljepših gornjogradskih palača, izgrađena u neoklasicističkom slogu, dotjeranih pročelja i dojmljivog klasicističkog interijera. Godine 1845. godine saznali su hrvatski preporoditelji, od kojih su neki i utemeljitelji spomenutih udruga, da grof Karlo Drašković prodaje svoju palaču u Zagrebu za 28 tisuća forinti srebra, sa preko 30 soba, i to na akcije ili dionice, svaku po 25 forinti srebra. Preporoditelji su tražili dioničare po cijeloj Hrvatskoj i prošnali ih, te su tako otkupili palaču, a budući da je narod sudjelovao u njezinoj kupnji, palaču su nazvali društvo Narodni dom u Zagrebu, poslije i Dvorana, prema najvećoj prostoriji u kojoj se održavaju društveni sastanci, svečani plesovi i razne skupštine. Ona se također naziva i Preporodna dvorana. Izrađena su pravila društva Narodni dom.
Godinu dana kasnije, 27. veljače 1846. godine, sklopljen je kupoprodajni ugovor, kojim su vođe Preporoda došli do zgrade i taj se ugovor danas čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
U palaču je od 1846. godine smješten Narodni muzej i Čitaonica, Kazino i Gospodarsko društvo horvatsko-slavonsko. Te će udruge ovdje ostati do 1878. godine, a tada će Gospodarsko društvo horvatsko-slavonsko preseliti u novi prostor na Sajmištu (pored današnjeg Pravnog fakulteta); Narodni muzej zajedno s čitaonicom preselit će u Demetrovu 1, i to postupno, počevši od 1869. godine gdje je i sada, ali poslije i pod novim stručnim nazivom Hrvatski prirodoslovni muzej.
Godine 1868. Narodni dom postaje sjedištem tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Nakon što je godine 1880. Akademija preselila u novu zgradu na Zrinskome trgu, u Narodni dom koji je još 1878. otkupila država, smješten je vrhovni sud pod nazivom Stol sedmorice. Visokom sudstvu zgrada je bila na raspolaganju do svršetka Drugoga svjetskoga rata. Godine 1945. nekadašnju palaču Narodni dom ponovno je preuzela Akademija. Tijekom godina izgubio se prvobitni sjaj palače, posebice dvorane, koja je pregrađena za potrebe uredskih prostorija. U prvobitno stanje nekadašnja palača Narodnog doma vraćena je godine 1994., kada je okončana njena posljednja obnova. U palači se nalazi Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU.
